Ovo veliko zlo, odakle dolazi? Kako se uvuklo u naš svijet? Iz kojeg sjemena i korijena je izraslo? Tko radi ovo? Tko nas ubija, krade nam život i svjetlo? Da li naša propast koristi zemlji, da li pomaže travi rasti i suncu sjati? Da li je ova tama i u tebi? Da li si prošao kroz ovu noć?“ – Edward P. Train, „Tanka crvena linija“.
Rušenje Berlinskog zida označilo je kraj ere bipolarnog sukoba istoka i zapada, komunizma i liberalizma te ultimativnu pobjedu liberalne demokracije koja je svijet trebala voditi u stanje koje je Francis Fukuyama opisao kao „Kraj povijesti“. Eshatologija boljševičke revolucije koja je predviđala konačni poraz kapitalističkog svijeta, pobjedu proletarijata i stanje apsolutnog mira završila je rušenjem zida koji je odvajao dva svijeta, ali ne od strane NATO-ovih vojnika, onih istih ljudi koje je taj zid u moskovskim mitovima štitio. Liberalizam je teorijama demokratskog i ekonomskog mira na temeljima gospodarskog razvoja država i društava obećavao kraj ere realističke sigurnosne dileme kao dominantnog oblika odnosa među državama karakterističnog za hladni rat.
Univerzalnost liberalne demokracije temeljila se na slobodi pojedinaca i prava na izbor kao temeljnom premisom koja je pratila ekonomske modele Friedricha Hayeka, Ludwiga Misesa i drugih ekonomista koji su zagovarali minimalnu državnu intervenciju kako bi slobodno tržište uspješno funkcioniralo i osiguralo zdrav ekonomski napredak i razvoj društava. Nažalost, suprotno očekivanjima svijet je nakon nekoliko godina utonuo u stanje kaosa koje se najbolje manifestira situacijom na Bliskom istoku danas. Od potencijalnog doba hegemona i stabilnosti, danas u svijetu svjedočimo stanju multipolarnosti centara moći i savezima koji su kroz povijest bili nezamislivi, društvenim pokretima redefinirali odnose među državama i pitanja identiteta, terorističkim napadima koji su inaugurirali doba akutnog stanja straha i asimetričnog ratovanja te ponovnom dobu ideologija s eshatološkim elementima. Sve se to posebno manifestiralo kaosom u koji je utonuo Bliski istok. Trenutačni kaos Bliskog istoka proizvod je procesa koji traju gotovo stoljeće te iznimno loših poteza državnika u proteklih 15 godina. Stanje kaosa u kojem se regija nalazi jedinstveno je u svojoj kompleksnosti zbog različitosti aktera, interesa i odnosa moći te je jasno da smo daleko od bilo kakvog kraja povijesti i da je jedan nedržavni akter i nakon sto godina ključan za razumijevanje razvoja događaja.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. travnja 2018.
