UVODNIK NOVOGA BROJA

Zašto Pula skriva svoju prošlost glavne austrougarske luke

VP
05.06.2020.
u 13:26

Na žalost, danas se Pula ponajviše doživljava iz perspektive rimske Arene, a ne i kroz prizmu austrougarske ratne luke, tim više što ima puno toga za pokazati, i u gradu i oko njega.

Kao što znamo, Pula je bila glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije. Zato i danas u Puli imamo mnogo objekata iz austrougarskog vremena, koji su i danas mnogi od njih u javnoj funkciji. Grad se u mnogočemu tada preporodio, izgradio, proširio, dobio objekte koje nikad ne bi imao.

Na žalost, danas se Pula ponajviše doživljava iz perspektive rimske Arene, a ne i kroz prizmu austrougarske ratne luke, tim više što ima puno toga za pokazati, i u gradu i oko njega. O tome kompleksu pisali smo u puno nastavaka u magazinu. I onda je Austro-Ugarska propala, nestala u vihoru Prvoga svjetskog rata, da bi Pula nakon njega završila pod upravom Kraljevine Italije, prvo vojnom upravom odmah nakon rata, da bi Rapalskim ugovorom 1920. između Italije i Kraljevine SHS i službeno postala dio talijanske države, koja je osnovala posebnu istarsku provinciju sa sjedištem u Puli. Grad više nije imao ni približno takav značaj kao nekad. Postao je provincijski, drugorazredni gradić u novoj državi. Italija je dakako koristila dojučerašnje austrougarske objekte za svoje potrebe, pa tako i za vojsku. Ali unatoč svemu, Pula je doživjela nazadovanje na svakom koraku. O tome jednom segmentu povijesti Pule u ovome broju piše pulski povjesničar David Orlović, koji je dao izvrstan pregled stanja talijanske vojske u Puli od dolaska 1918. godine do kapitulacije Italije u rujnu 1943., kad Talijane zamjenjuje njemački Wehrmacht. Taj dio povijesti, njemačke okupacije, tek treba istražiti. Orlović je tekst upotpunio i zanimljivim fotografijama, a ona najimpresivnija završila je i na naslovnici ovog broja. Dakako, ovo je samo pregled, jer tema iziskuje daljnje istraživanje.

Ne trebam posebno spominjati da u ovome broju imamo i nastavke tema o njemačkim torpednim čamcima te o Osmanlijama, a onda je tu i reprezentativan članak o samurajima, sva tri iz pera Hrvoja Spajića, čija je knjiga o Waffen-SS-u upravo objavljena, i o njoj će više riječi biti u idućem broju magazina.

Kad je pak riječ o Domovinskome ratu, Muzej vojne i ratne povijesti Pakrac predstavio nam je časopise i biltene koji su izlazili u ratno vrijeme, što je jako dobro prisjećanje i na taj segment rata, posebno s upečatljivim naslovnicama koje su pomalo zaboravljene.

Foto: VP

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije