IZ NOVOG BROJA

Trojanski rat - najpoznatiji sukob antike dobiven lukavstvom

Wikimedia Commons
20.01.2021.
u 08:45

U ovome članku ispričana je priča o Troji kroz jedan prihvatljivi objektiv. Ona ukratko predstavlja pripovjedače i klasične umjetnike nadahnute trojanskim mitovima, a zatim ukratko ispituje najistaknutije priče.

Troja nam je poznata po bezvremenskim i epskim pričama Homerove „Ilijade“ i Vergilijeve „Eneide“. To su stoljećima pripovijedali pisci od Chaucera i Shakespearea pa sve do Madeline Miller i Ricka Riordana, a glumile su ih zvijezde poput Elizabeth Taylor i Brada Pitta. No koliko zapravo znamo o gradu Troji?

O njegovim pripovjedačima, mitu, stvarnoj lokaciji ili naslijeđu? U ovome članku ispričana je priča o Troji kroz jedan prihvatljivi objektiv. Ona ukratko predstavlja pripovjedače i klasične umjetnike nadahnute trojanskim mitovima, a zatim ukratko ispituje najistaknutije priče; od dvoboja heroja i ostalih sukoba, pa sve do Odisejeve ideje o lukavstvu koje je dovelo do pada Troje. Na kraju smo usredotočeni na iskapanja Heinricha Schliemanna u Hisarlıku, uvodeći po tragu za lokacijom Troje u 19. stoljeću koja je uvjerila svijet da je taj grad nekad zaista postojao. Prikazana je i moguća pozadina brončanoga doba za mit o Trojanskome ratu, čija povijesnost i dandanas ostaje neriješena.

Posljednji dio ukratko istražuje značaj naslijeđa Troje i različite načine na koji je ispripovijedana njezina priča; i to u književnosti i u umjetnosti, od Homera preko Vergilija, i što nam sve to znači danas. Usredotočenošću na glavne likove – Helenu iz Troje, Ahileja i Hektora, Eneja i Odiseja – ilustriramo kako su brojni umjetnici kroz povijest bili nadahnuti ovom arhetipskom pričom koja ih je poticala da razmišljaju o suvremenim temama rata i herojstva, ljubavi i ljepote.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 8. siječnja 2020. 


 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije