Na današnji dan 1942. godine, sovjetska Crvena armija pod vodstvom generala Georgija Žukova pokrenula je operaciju Uran, veliku sovjetsku protuofenzivu koja je okrenula bitku u Staljingradu, piše History.
U ljetnoj ofenzivi 1942. godine, Adolf Hitler je naredio 6. armiji pod vodstvom generala Friedricha Von Paulusa da zauzme Staljingrad na jugu, industrijski centar te posljednju zapreku Nijemcima da stave pod kontrolu naftna polja na Kavkazu. U kolovozu, njemačka 6. armija započela je svoj napad preko rijeke Volge dok je njemačka 4. zračna flota pretvorila Staljingrad u pepeo. Pritom je ubijeno oko 40 000 civila. Početkom rujna, general Paulus je naredio prve ofenzive u Staljingradu te je vjerovao da će mu trebati oko 10 dana da zauzme grad. Tada je započela jedna od najkrvavijih bitaka Drugoga svjetskog rata, te nedvojbeno jedna od najvažnijih jer je bila bitka prekretnica između Njemačke i SSSR-a.
U pokušaju da zauzme Staljingrad, njemačka 6. armija borila se protiv generala Vasilyja Žukova, a Crvena armija stizala je u grad iz dana u dan. Građevine koje su je bombardirane već nekoliko stotina puta pretvorene su u utvrde i fortifikacije. Nijemci su uskoro počeli zvati ovaj rat - "Rattenkrieg" - rat štakora, u kojem su se ustrojavali mali vodovi od 8 ili 10 vojnika koji su se borili za svaki dio Staljingrada. Bitka je prouzročila veliki napredak tehnologije urbanog ratovanja, kao što je njemačka strojnica tj. cijev koja je mogla pucati na 90 stupnjeva dok su Sovjeti izmislili laki avion koji je bešumno lebdio iznad njemačkih položaja po noći te izbacivao bombe. Međutim, obje strane nisu imale hrane, vode i medicinskih zaliha te je ginulo na desetke tisuća vojnika svakoga tjedna.
Sovjetski vođa Josif Staljin morao je osloboditi grad koji je nosio njegovo ime te je u studenome zapovjedio slanje velikog broja vojnika na staljingradsko područje. Dana 19. studenoga, general Žukov započeo je veliki sovjetski protunapad izvan Staljingrada. Njemačko zapovjedništvo podcijenilo je snagu protunapada te je 6. armija ubrzo poražena. Sovjeti su imali oko pola milijuna vojnika, 900 tenkova te 1 400 zrakoplova. U samo tri dana, cijela njemačka vojska od oko 300 000 vojnika bila je u okruženju.
Talijanske i rumunjske postrojbe kod Staljingrada su se ubrzo predale, dok su Nijemci nastavili s borbama. Primali su minimalne zalihe zrakom te čekali pomoć. Hitler je naredio Von Paulusu da ostane u okruženju te ga je promovirao u feldmaršala jer se nijedan nacistički feldmaršal nije predao. Glad i jaka ruska zima odnijela je skoro više života od samog ratovanja. Dana 21. siječnja 1943. godine, posljednja njemačka zračna pista pala je u sovjetske ruke. Dana 31. siječnja, Paulus se predao sa svojim južnim dijelom 6. armije. Dana 2. veljače predale su se i ostale snage. Od 90 000 preostalih njemačkih snaga, samo se 5 000 vojnika vratilo u Njemačku iz sovjetskih zarobljeničkih logora.
Bitka u Staljingradu okrenula je tijek rata između Njemačke i Sovjetskog Saveza. General Žukov koji je igrao važnu ulogu u pobjedi kod Staljingrada kasnije je vodio sovjetski napad prema Berlinu. Dana 1. svibnja 1945. osobno je prihvatio njemačku kapitulaciju u Berlinu. Von Paulus je kasnije svjedočio na Međunarodnom vojnom sudu u Nürnbergu. Nakon njegovog puštanja 1953. godine, živio je u Istočnoj Njemačkoj.
Ne nacistički neg se njemački feldmaršal nigdar ni predal? Indirektno je Hitler očekival ak sve krene krivo fon Paulus bude počinil samoubojstvo.....al ispalo je drukče.