ZANIMLJIVOST

Patrick Leopold Gordon, škotski časnik i diplomat u ruskoj službi, miljenik cara Petra I. Velikog

Laurus Leslaena
10.04.2021.
u 10:59

Svojom odanom službom Patrick Gordon osigurao je dozvolu za izgradnju prve rimokatoličke crkve u Rusiji zajedno s Paulom Menziesom.

Patrick Gordon vjerojatno je među najpoznatijim Škotima u povijesti koji su karijeru ostvarili u Rusiji. Tijekom svoje karijere obnašao je ulogu generala, kontraadmirala, nastavnika i glavnog savjetnika Petra Velikog.

Nesumnjivo je bio najviši i najutjecajniji stranac u Rusiji svoga doba. Rođen je 1635. godine, sin "lairda" Auchleuchriesa iz Aberdeenshirea i njegove supruge Mary Ogilvy. Školovao se u Aberdeenshiru do 1651. godine, a po vjeroispovijesti je bio katolik. Putovao je u Danzig i studirao u Braunsbergu, da bi se potom preselio u Poljsku, gdje se susreo s nekoliko Škota. Naposljetku je stupio u u švedsku službu tijekom njihovih vojnih operacija u Poljskoj 1656. godine. Poljaci su ga zarobili i nakratko je služio poljsku krunu sve dok ga Šveđani nisu ponovno zarobili. Godine 1657. ponovno su ga zarobili Poljaci. Intendantom je postao 1659. godine.

Godine 1658. on i neki drugi Škoti pokušali su atentat na jednog Richarda Bradshawa, zamjenjujući ga za kraljoubojicu koji je predsjedavao na suđenju Karlu I. u Engleskoj. Gordon je u službu ruskog cara Alekseja I. Mihajloviča stupio 1661. godine kao bojnik, zajedno sa svojim zemljacima Davidom Crawfordom i Paulom Menziesom. Gotovo odmah po dolasku u Rusiju pomogao je suzbiti pobunu. Pored svojih vojnih dužnosti, Gordon je počeo obavljati i diplomatske misije.

Njegova prva misija bila je na dvoru Karla II. 1664. godine, kamo je ponovno putovao 1665. i 1666. - 1667. godine. Po povratku u Rusiju s prve misije, Gordon je postao pukovnik, ali se diplomaciji vratio prilično brzo te se nekoliko puta vraćao u rodnu Škotsku. Iako je Gordon vrlo čersto obnašao diplomatske funkcije, njegova je primarna funkcija u Rusiji bila vojnička. Tijekom 1677. - 1678. istaknuo se kod Chigirina i postao je general-bojnikom i zapovjednikom kijevskog garnizona. Od 1687. do 1689. sudjelovao je u borbama na Krimu tijekom kojih je promaknut u čin generala. Prekretnica u njegovoj karijeri dogodila se 1689. godine kada je podržao cara Petra u njegovom puču protiv svoje sestre, regentice Sofije. Ova mu je akcija donijela posebno mjesto i naklonost mladog cara te uzvisila status Škota iznad statusa bilo koje druge strane narodnosti u Moskvi. Njegova vojna sposobnost ponovno je dokazana 1695.- 1696. kada je sudjelovao u opsadi i zauzimanju Azova od Osmanlija.

Dvije godine kasnije suzbio je još jednu pobunu strijelaca, još jednom spasivši Petru njegovo prijestolje. Iste je godine udario temelje prvoj ruskoj mornarici, iako se radilo tek o maloj obalnoj floti. Ipak, utjecaj se do danas može vidjeti kroz rusku pomorsku zastavu, boja obrnute škotske zastave. Svojom odanom službom Patrick Gordon osigurao je dozvolu za izgradnju prve rimokatoličke crkve u Rusiji zajedno s Paulom Menziesom. Gordon je bio uvjereni jakobit i utjecao je na cara da ne prizna Vilima od Orangea za engleskog kralja. Bio je i ruski dopisnik London Gazette-a i autor poznatog dnevnika koji pruža dragocjen uvid u ulogu stranaca u ruskom društvu. Umro je 1699., a pokopan je u Moskvi 29. studenoga.

Foto: Laurus Leslaena

 Izvor: www.facebook.com/LaurusLeslaeana

Ključne riječi

Komentara 1

KO
Kovacevic34a
21:28 20.04.2021.

Jeste li pisali o Matiji Zmajeviću? Hrvatu iz Perasta, Boka Kotorska. Legenda, admiral osnivač ruske carske mornarice. Car Petar I. visoko je cijenio Matiju Zmajevića. Istaknuo se u Velikom sjevernom ratu protiv Šveđana, na sprovodu cara Petra I. nosio je carsku krunu Romanovih itd.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije