Godina 1943. bila je prijelomna godina Drugoga svjetskog rata. Nakon poraza kod Staljingrada i poraza Afričkog korpusa, Treći Reich našao se u defenzivi.
Na području Balkana Wehrmacht će pokušati uništiti partizanske jedinice NOV-a kroz operacije “Weiss” i “Schwartz” zbog bojazni da bi Saveznici mogli otvorit bojište na jugoistoku Europe. Nakon operacije “Husky” i zauzimanja Sicilije te iskrcavanja na sam jug talijanske čizme, Italija 8. rujna 1943. proglašava kapitulaciju. Poluotok Pelješac drugi je po veličini hrvatski poluotok. Sa sjeveroistoka oplahuju ga vode Neretvanskog i Malostonskog kanala, a na jugoistoku je omeđen Mljetskim i Pelješkim kanalom. Od Stonske prevlake, gdje se spaja sa kopnom, do krajnje zapadne točke rta Lovište, dug je točno 65 km. Radi se o brdovitom reljefu koji doseže svoju najvišu visinu u svom zapadnom dijelu i masivu Sv. Ilije sa svojih 961 m visine.
Godine 1943. poluotok Pelješac bit će kao i ostatak Hrvatske već u svojoj trećoj godini Drugoga svjetskog rata koji neće zaobići ni ovaj prostor južne Dalmacije. Štoviše, upravo će na Pelješcu buknuti prvi gerilski otpor na dubrovačkome području vlastima NDH i talijanskoj vojsci koja će od svibnja 1942. do rujna 1943. na poluotok poslati sedam kaznenih ekspedicija ne bi li pacificirali ovaj prostor.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 3. kolovoza 2021.
