IZ "VOJNOPOVIJESNOG VREMEPLOVA"

Stogodišnjica "Labinske republike"

Labin.com
02.03.2021.
u 10:12

U Labinu su 2. ožujka 1921. rudari stupili u štrajk, a ubrzo su im se priključili i djelatnici ostalih pogona.

Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije Italija je 1918. godine okupirala Istru na osnovi tajno  potpisanoga sporazuma sa silama Antante u Londonu 1915. godine. Na temelju ugovora potpisanoga u Rapallu 12. studenoga 1920. između Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Istra je ušla u sastav Kraljevine Italije.

Tridesetih godina 20. stoljeća zbog nezaposlenosti i loših životnih uvjeta gospodarske prilike u Istri bile su kritične. Stanovnici i radnici iskazivali su nezadovoljstvo štrajkovima, tražilo se povećanje plaća i bolje radne uvjete. U Labinu su 2. ožujka 1921. rudari stupili u štrajk, a ubrzo su im se priključili i djelatnici ostalih pogona. Štrajk je u početku bio političke naravi, organiziran u znak prosvjeda protiv divljanja fašista koji su 28. veljače napali  Radničku komoru u Trstu, a 1. ožujka pretukli tajnika Federacije rudara i sindikalnoga vođu. Smatrajući da su osobno ugroženi njihovi interesi, rudari su se naoružali, minirali su rudarska okna i prilaze te su organizirali tzv. „crvene straže“.

U štrajku su postepeno postavljali pitanja ekonomske prirode. Po talijanskim zakonima državni i crkveni praznici, s pravom izostanka s posla, iznosili su 12 dana u kalendarskoj godini, upola manje nego u doba Austrije. Rudari su se teško nosili s tim novinama. Tako je većina njih 2. veljače, na tradicionalni dan Bogorodice Svijećnice, smatrajući ga i dalje svojim praznikom, izostala s posla. Samo jedan dan neopravdanoga izostanka s posla značio je gubitak mjesečnoga dodatka. Govorilo se da će uprava otpustiti s posla čak 600 radnika.

Dana 8. travnja uslijedila je represivna vojno-policijska akcija koja je ugušila štrajk. Tijekom akcije uhićeno je 40-ak rudara i odvedeno u istražni zatvor, no nakon sudskoga procesa svi optuženi pušteni su na slobodu. Teško je točno reći što se sve zbilo tijekom Labinske republike jer je taj znameniti događaj dosad previše ispolitiziran, tako da njegova pravilna povijesna valorizacija tek predstoji, no svakako treba istaknuti da su labinski rudari bili prvi koji su ustali protiv fašističke vlasti.

Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u ožujku 2020.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije