Još prije više od dvije godine Francuzi su počeli sastavljati plan kako će i gdje sve obilježiti stogodišnjicu početka Prvoga svjetskog rata. Početkom ove godine već se znalo da Slovenci pripremaju Soču, a ne treba ni napominjati koliko oni drže do vojne povijesti, kakvih imaju vojnih muzeja, dok u Hrvatskoj o tome možemo sanjati. Slovenci su voljni surađivati s našim stručnjacima, ali koliko ih ima? Može ih se nabrojati na prste jedne ruke.
Nadalje, već je dugo poznato kako Mađari također žele suradnju vezanu za obradu ratnih puteva domobranstva, jer je u Budimpešti kompletna arhiva hrvatske 42. domobranske divizije. Zatim, Ukrajinci su predložili posjet mjestima velebitaka u tadašnjoj Galiciji i Voliniji putem Društva hrvatsko-ukrajinskog prijateljstva, te polaganje vijenaca na očuvana groblja i eventualno postava spomen-obilježja. To je inicirao prof. dr. Jevgenij Pašćenko s Filozfskog fakulteta u Zagrebu koji je u Večernjakovom Obzoru prošle godine objavio zapažen članak o našim grobljima u Galiciji.
U susjedstvu, početkom ove godine već se znalo da će Bošnjaci u Sarajevu 2014. godine imati veliki međunarodni znanstveni skup. Za očekivati je da će se i u Srbiji, u duhu njihove vojne tradicije i potpore Francuza i Engleza, dosta toga događati.
A što se događa u Hrvatskoj? Tipična hrvatska priča. Ne bi se dogodilo baš ništa da nije bilo pritiska struke, uvjeravanja, nakon čega je Vlada u travnju imenovala nacionalno Povjerenstvo za koordinaciju obilježavanja Prvog svjetskog rata i na njegovo čelo stavila ministricu kulture Andreju Zlatar Violić. Ona pak u svojim istupima pokušava ostaviti dojam kako je to njezino Povjerenstvo već puno toga pokrenulo, a zapravo nije, nego su mnogo toga pokrenuli pojedinci, entuzijasti. Ministrica je tako u jednom od medijskih istupa naglasila kako bi glavne zvijezde hrvatske proslave mogli biti potonuli brodovi Szent István i Baron Gautsch!? Dojam je zapravo da je Povjerenstvo osnovano jer ga država mora imati, ako se pogleda što drugi rade, ali da se zapravo još ni ne zna što se hoće.
Kako god, iduća će godina u cijelome svijetu biti u znaku obilježavanja stogodišnjice. U VP-u od prvog broja svoje mjesto ima Prvi svjetski rat, iako je i to nedovoljno. Ali već smo dugo suočeni s dva temeljna problema - premalo se ljudi bavi Prvim svjetskim ratom i među čitateljima nema tolikog interesa za njega kao što postoji za Drugi svjetski rat. Svejedno, u VP-u ćemo već od siječnja napraviti dodatni pomak i čitateljima ponuditi sadržaj o Velikom ratu koji će sigurno biti zanimljiv, i taj rat nikako ne smije ostati zanemaren. U najavama idućeg, siječanjskog broja već je vidljivo o čemu se radi. Siječanjski će broj prvi put na naslovnici imati glavnu temu iz Velikog rata. I ne samo to, od siječanjskog broja krećemo s novim velikim feljtonom, s kronologijom Prvog svjetskog rata. Kronologija će početi događajima uoči rata, a zatim ćemo iz broja u broj, sve do 2018., pratiti što se tog mjeseca prije stotinu godina događalo na bojišnicama i u pozadini, što su i kako o tome u prvom redu pisale domaće novine. O svemu opširnije uskoro.
