Osnovani 1593. godine, Chevau-légers, ili laka konjica, nastali su kao rezultat promjena u Compagnies d'Ordonnance, tradicionalnoj francuskoj plemićkoj teškoj konjici.
Kako su se razvijali oružje i taktike konjaništva, formacije vitezova s kopljem potpomognute lakše naoružanim i oklopljenim 'strijelcima' ustupile su mjesto posebnim formacijama teške i lake konjice.
Njihova je povijest započela krajem 15. i početkom 16. stoljeća, kada su formacije teške konjice, francuskih Compagnies d'Ordonnance doživjele veliku strukturnu reorganizaciju. U početku su satnije kombinirale gendarmes (potpuno oklopljeni konjanici), zajedno s lakšim odredima pofesionalnih vojnika nižeg ranga (coutilliers) „strijelcima“ u istoj konjičkoj formaciji, pri čemu su oni teže oklopljeni zauzimali prve redove. No, kako je vrijeme prolazilo, lakši konjanici su se sve više odvajali u neovisne formacije „srednje“ konjice, noseći lakši oklop i mnogo kraće koplje od gendarmes. Te su lakše formacije na kraju dobile ime Chevau-légers. Sličan razvoj dogodio se i u ustroju austrijske i španjolske konjice s porastom formacija caballería ligera.
Godine 1622. jedna od chevau-léger satnija kralj Luj XIII. pretvorio je u kraljevske mušketire. Chevau-légers rang, dakle, prethodio jemušketirima, iza kojih su uslijedili Gendarmes de la Garde. Kralj je nominalni kapetan lake konjice, a potporučnik (captain lieutenant) vodi trupe.
