Budimpeštanska konvencija predstavljala je tajni ugovor Rusije i Austro-Ugarske o podjeli interesnih sfera na Balkanu na štetu tada već posrnuloga Osmanskog Carstva. Budimpeštanskom konvencijom iz siječnja 1877. godine Rusija je u zamjenu za neutralnost i onemogućavanje stvaranja antiruskoga saveza Austro-Ugarskoj dala suglasnost za okupaciju Bosne i Hercegovine.
Dana 15. siječnja 1877. ugovor su potpisali E. Novikov, ruski veleposlanik u Beču, i U. Andrassy, ministar vanjskih poslova Austro-Ugarske. Sedmi članak Konvencije glasio je ovako: „Njegovo Veličanstvo car austrijski i kralj ugarski pridržaje sebi pravo, da bira čas i način, kad će zauzeti Bosnu i Hercegovinu svojim četama.“ Rusija je 24. travnja 1877. krenula u rat protiv Osmanskoga Carstva. Relativno lako porazila je Osmansko Carstvo te je ono moralo zatražiti primirje i potpisati mirovni ugovor u San Stefanu (3. ožujka 1878.). Detalji ugovora ostali su tajna sve do 1917. godine kada je sovjetska vlada objavila sve carske tajne ugovore.
Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u siječnju 2020.
