Američki je predsjednik Donald Trump 8. svibnja 2018. ispunio predizborno obećanje koje je ponovio i u nekoliko navrata tijekom predsjedničkog mandata. SAD je izišao iz „užasnog iranskog nuklearnog deala“.
Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (Joint Comprehensive Plan of Action) međunarodni je sporazum potpisan u Beču 14. srpnja 2015. između Irana, SAD-a, Britanije, Kine, Francuske, Ruske Federacije, Njemačke i EU-a. Tim se sporazumom, u zamjenu za ukidanje gospodarskih sankcija te dobivanje 1,7 milijardi američkih dolara, Iran obvezao da u narednih deset, odnosno 15 godina, uz nadzor i verifikaciju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), odustane od nuklearnog programa u vojne svrhe. Sporazum je označio i kraj 30-godišnjeg američko-iranskog sukoba i dilema u pogledu razvoja iranskoga nuklearnog programa.
Godine 1968. Iran je potpisao, a 1970. ratificirao Međunarodni sporazum o neširenju nuklearnog oružja čime se deklarirao kao nenuklearna država. Početkom 1970-ih uz američku pomoć započeo je s razvojem nuklearne tehnologije. Lideri islamske revolucije u početnoj fazi nisu bili skloni nuklearnom oružju. No nešto kasnije Iran je, uz kineskorusko-pakistansku pomoć, nastavio s razvojem nuklearnog programa. Svijet je za to, posredstvom iranskih disidenata, saznao 2002., dok je Iran istovremeno odbio punu suradnju s IAEA-om.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. lipnja 2018.
