KONSTANTINOPOL | Vojna povijest | Magazin za vojnu povijest

Špijuniranje u korist hrvatskog kralja

Radnja romana odvija se od prosinca 1053. do 16. srpnja 1054. godine, odnosno do trenutka kada papinski legati polažu bulu na oltar Aje Sofije, kojom se izopćava patrijarh Carigrada.

BIZANT U RATU

Pad jednoga Carstva

Bizantski je car Ivan VIII. bezuspješno nastojao svojim putovanjima po Europi dogovoriti neophodnu podršku protiv islamske prijetnje. On je čak prihvatio uniju sa zapadnom Crkvom

BIZANT U RATU 600. – 1453

Borba za egzistenciju

Istočnorimsko Carstvo uspjelo je preživjeti fragmentaciju i pad Zapadnorimskog Carstva u 5. st. i nastavilo je postojati gotovo tisuću godina sve dok ga nisu srušili osmanski Turci 1453. godine. Carstvo se pokazalo najmoćnijom ekonomskom, kulturnom i vojnom silom Europe

OSMANSKO CARSTVO

Bombarda sultana Mehmeda Osvajača

Stoljećima su carigradske zidine odolijevale napadačima, sve dok pred njih nije stigao sultan Mehmed II. sa svojom vojskom. Mehmed je bio vojnički genij, sklon prihvaćanju novih tehnologija koje bi mu mogle ponuditi makar i najmanju prednost na bojnome polju. Zahvaljujući takvom vizionarstvu, proširio je Osmansko Carstvo, a sam zavrijedio naziv „Mehmed Osvajač".

6

RATOVI

Križari osvajaju slavni Carigrad

Okupacija Carigrada bila je posljedica lukave i bezobzirne mletačke politike koja je zbog kontrole trgovačkih putova težila prevlasti na Istoku. Kad je papa Inocent III. pokrenuo četvrti križarski rat, kojemu je cilj bio Egipat, lukavi mletački dužd Enrico Dandolo ponudio je križarskoj vojsci prijevoz svojim brodovima.

Povijest svijeta

Osmanska opsada i pad Konstantinopola

Prvi puta koristila su se do tada nepoznata vojna oruđa i oružja te nove vojne metode